Foto Predstavljen Istarski biografski leksikon - zapis o velikim ljudima koji su obilježili povijest Istre

Sinoć je pred brojnom publikom u galeriji Sveta srca u Puli predstavljen Istarski biografski leksikon / Dizionario biografico istriano, objavljenog u nakladi Čakavskog sabora Žminj, uz financijsku potporu Istarske županije.

O ovom iznimno vrijednom dvojezičnom hrvatsko-talijanskom izdanju koje na 1032 stranice donosi 2262 biografske natuknice o ličnostima koje su svojim djelovanjem obilježile Istru kroz povijest, govorili su župan Boris Miletić, njegova zamjenica Jessica Acquavita, predsjednik Čakavskog sabora Žminj Robert Matijašić, glavni tajnik Čakavskog sabora Žminj Josip Šiklić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ Bruno Kragić i leksikografski savjetnik Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ Vlaho Bogišić. Riječi dobrodošlice u ime domaćina izrekao je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.

Istarski biografski leksikon novo je veliko kapitalno djelo nastalo u suradnji Čakavskog sabora Žminj i Istarske županije. Obveza je društvene zajednice da podupire djela poput ovog leksikona, koji ostaje kao trajna zabilježba o osobama koje su ostavile značajan trag u svim poljima ljudskog djelovanja u Istri ili su svojim radom i djelovanjem doprinijeli da Istra bude to što je danas“, kazao je Miletić. Čestitao je uredništvu i autorima tekstova ovog važnog izdanja, kao i svima koji su pomogli u njegovoj realizaciji te istaknuo da je riječ o djelu koje predstavlja inspiraciju svima koji žele učiti o svojoj povijesti.

„Povijest se sastoji od događaja, ali je prije svega sastavljena od velikih ljudi“, kazala je zamjenica župana Acquavita, uz čestitke uredništvu i autorima vrijednog dvojezičnog izdanja na predanom i pedantnom leksikografskom poslu. Ukazavši na bogatstvo raznolikosti Istre, koja predstavlja svojevrsni kaleidoskop različitih prezimena, jezika, govora, povijesnih utjecaja, Acquavita je naglasila da se sve to ogleda i u ovom leksikonu, koji poput škrinjice s blagom čuv“ biografske zapise o ljudima koji su rođeni u Istri, o onima koji su živjeli u Istri ili su svojim djelovanjem bili povezani s Istrom te su doprinijeli da ova regija postane ono što jest.

Akademik Robert Matijašić, glavni urednik Leksikona i predsjednik Čakavskog sabora Žminj, naglasio je da se knjiga pripremala od 2019. godine te je rezultat višegodišnjeg rada uredništva i autora tekstova o osobama koje su u Istri ostavile znatniji trag u svim poljima ljudskog djelovanja od najstarijih vremena do danas. Od onih koji su djelovali u novije doba uvršteni su samo oni čiji je životni krug zaključen, do jeseni 2023. godine. Kriteriji uvrštavanja obuhvaćali su, osim značaja djelovanja, rođenje i/ili smrt u Istri ali i djelovanje izvan Istre koje je na neki način bilo važno za poluotok, djelovanje koje je ostavilo vidljivim, materijalnim ili nematerijalnim, tragom u Istri. Pri tome je, kao i u stvaranju Istarske enciklopedije 2005. godine, Istra definirana kao zemljopisni pojam koji u današnjoj geopolitičkoj situaciji obuhvaća poluotok od Milja do Kastva i Preluke.

„Osnovni izbor natuknica temeljio se na onima iz Istarske enciklopedije (2005.), koje u ovom leksikonu čine oko 60 posto ukupnog broja natuknica (2262), tako da je 40 posto natuknica napisano za Leksikon. To je doprinos gotovo 80 'novih' autora, uz gotovo120 autora koji su napisali natuknice preuzete iz Istarske enciklopedije. Svima njima dugujemo zahvalnost, a neki od njih nisu više među nama“, kazao je Matijašić te dodao da su korišteni i tekstovi iz Istrapedije, istarske internetske enciklopedije, koja kao osnovu ima također Istarsku enciklopediju, ali se neprekidno dopunjava.

„Htjeli smo uključiti biografije još nekih osoba, međutim, nismo mogli pronaći dovoljno pouzdanih i potpunih podataka. Takve osobe zaslužuju dublje istraživanje njihova djelovanja, pa je to i poticaj za nastavak rada, a istraživanje će se sigurno nastaviti“, kazao je Matijašić te uz zahvale svim suradnicima, posebno zahvalio pročelniku za kulturu i zavičajnost Vladimiru Torbici na koordinaciji projekta.

Istarski biografski leksikon je dokument i moment o svima onima koji su svojim djelovanjem utkani u baštinu Istre“, naglasio je Josip Šiklić, izvršni urednik Leksikona i glavni tajnik Čakavskog sabora. Predstavljajući „osobnu kartu“ izdanja naglasio je da su urednički odbor činili Boris Domagoj Biletić, Dean Krmac, Maurzio Levak, Robert Matijašić, Goran Prodan i Josip Šiklić. Tajnica uredništva je Nada Galant. Prijevod potpisuju Elis Barbalich Geromella, Laura Marchig i Carla Rotta, a lekturu i korekturu Martina Šajina Ivetić (hrvatski) te Silvio Forza (talijanski). Koncept i grafičko oblikovanje djelo su Davida Ivića, a Leksikon je tiskan u Grafomarku Zagreb. Pripremu i tisak knjige novčanom potporom pomogla je Istarska županija.  

„Važnost Istarskog biografskog leksikona je u tome što kroz biografije svjedoči o povijesti jedne zajednice, povijesti društva, kulture i jezika“, kazao je Bruno Kragić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Ukazujući na interes kulturnih djelatnika u Istri za ovakvim izdanjima koja imaju prosvjetiteljsko djelovanje, Kragić je istaknuo je da se i ovo značajno djelo, čiji je okvir postavila Istarska enciklopedija, naslanja na izvornu Diderotovu ideju enciklopedizma iz 18. stoljeća prema kojem se enciklopedija može čitati kao literatura. Čestitao je na tome cijelom timu izdanja predvođenom akademikom Matijašićem i naglasio da im s pravom pripada epitet enciklopedista. 

Na ogroman značaj i mnogostruku jedinstvenost Istarske enciklopedije (2005.), kao ishodišta „Istarskog biografskog leksikona“, ukazao je i Vlaho Bogišić, leksikografski savjetnik Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“.

„Najznačajnija knjiga koju sam u životu radio je Istarska enciklopedija, a da bi tako nešto bilo moguće ostvariti, morao je postojati svijet i ljudi koji su to omogućili“, kazao je Bogišić te se prisjetio suradnje s prof. Miroslavom Bertošom i podcrtao važnu ulogu tadašnjeg istarskog župana Ivana Jakovčića i njihovog razgovora 2002. na realizaciji ovog u hrvatskim razmjerima pionirskog enciklopedijskog pothvata. 

„Veliki mit počiva na jeziku. Mitovi su lijepi ali od mitova se, ni u realnom ni u političkom svijetu, ne živi. Upravo je tu razlika između Istarske županije i drugih županija, a to se lijepo vidi i na ovom kapitalnom projektu kao što je Istarski biografski leksikon“, kazao je Vlaho Bogišić, zahvalivši urednicima Matijašiću i Šikliću i njihovim suradnicima na realizaciji važnog leksikografskog izdanja, kao i županu Miletiću i pročelniku Torbici na potpori projektu. 

Posebnost predstavljanja ovog leksikona bio je i kulturni program kojeg je vodila Dubravka Svetličić, a lajtmotiv događanja bile su biografske natuknice iz Leksikona te ulomci iz djela velikih ljudi iz kulturne i baštinske riznice Istre. Mauro i Irena Giorgi izveli su pjesmu "1947" Sergia Endriga te "Za ljubav treba imat dušu" Atomskog skloništa, a glumica Petra Bernarda Blašković kroz emotivan scenski prikaz oživjela je Giuseppinu Martinuzzi i Dragu Orlića.