Foto U Medulinu predstavljena Mala rimska kuharica. Saznali smo kakve veze imaju ćikara, Asteci i Istra

Mirisna pogača, libum (žrtveni kruh), scutella, dormouse (marinirani pileći batak), isicia marina (rimski riblji burger), antička rimska slatka torta tek su neka od zanimljivih i ukusnih jela pripremljenih prema receptima iz Male rimske kuharice u izdanju Art studija Pula. Sve nabrojano, a i puno više od toga moglo se minulog vikenda kušati u medulinskom MMC-u, gdje je predstavljena završnica projekta Vižula art atelje, u organizaciji udruga Sakramenski i Art studio Pula.

Projekt je pokrenut prije tri godine s ciljem valorizacije arheološkog lokaliteta Vižula, gdje se nalaze ostaci rimskog patricijskog i carskog rezidencijalnog ljetnikovca, s lijepo očuvanim mozaicima. Više stotina polaznika sudjelovalo je u radionicama, na kojima su izrađivali nakit po uzoru na onaj kakav se nosio u doba antike, grnčariju i mozaik. Ove godine projekt je, prema riječima njegova voditelja Igora Fabrisa iz Art studija, proširen na gastronomiju, pa su tako učenici 1. a razreda medulinske Osnovne škole dr. Mate Demarina, uz učiteljicu Barbaru Vižintin, sudjelovali na kulinarskim radionica na kojima su doznali što su jeli stari Rimljani, ali se i sami okušali u pripremi jela tog doba.

Rezultat je zanimljiva knjižica s receptima koji, prema riječima povjesničara Andreja Badera, nisu identični onim starorimskim, već je riječ o njihovoj interpretaciji. Kao baza i inspiracija poslužili su knjiga „Olivijina cibalitanska kuharica, recepti rimskih autora prilagođeni 21. stoljeću“ autorice Ivane Ožanić i Apicijeva rimska kuharica, a recepte su prilagodile voditeljica kulinarskih radionica Ines Savić i Sonja-Barbara Bader. Mala rimska kuharica dostupna je i na youtubeu, gdje je postupak pripreme jela objavila udruga Art studio.

„Ono po čemu je stari Rim postao poznat jest sintagma kruha i igara (Panem et Circenses) koja doslovno znači: ukoliko vlastodržac želi ostati na vlasti, mora narodu osigurati mir i zabavu. Da to nije bila samo metafora, dokazuje činjenica da je antički Rim i tijekom Republike i za vrijeme Carstva osiguravao u svom glavnom gradu između 150.000 i 320.000 porcija kruha dnevno, bilo besplatno ili po krajnje pristupačnim cijenama. Po tome možemo zaključiti da kruh nije samo osnovna prehrambena namirnica, već simbol stabilnosti i moći jedne države“, kazao je Bader. A upravo su stari Rimljani bili pravi kruhojedci: prema riječima profesora kulinarstva i slastičarstva Roberta Perića, konzumirali su i do kilogram ove namirnice dnevno!

Doznali smo i kakve veze imaju Asteci, ćikara i Istra. Ta riječ, veli Bader, potječe od riječi xicara (šikara), a to je bila lijepo dekorirana šalica iz koje su Asteci pili toplu čokoladu, a naziv je, zahvaljujući putovanjima, susretima, razmjeni i kuhinji, preko Europe stigao i do Istre. „Mediteranska kultura prožima jako puno kuhinja i tradicija, niti jedna kuhinja nije autohtona i sve je naše istovremeno. Svaki put kad pomislite na ćikaru, pomislite na Asteke“, rekao je Bader.

Osim kuharice, u MMC-u su predstavljeni mozaici, nakit i lončarija nastala na spomenutim radionicama, uz nastup Petog kvarteta iz udruge Sakramenski. Polaznici su izradili i prostornu instalaciju „10 prozora“, postavljenu u Arheološkom parku Vižula, koja daje uvid u zanimljivu povijest medulinskog poluotoka.  

Galerija (30)