UMJETNA INTELIGENCIJA Jesmo li na putu za idiokraciju ili ćemo biti sve pametniji?

Jesmo li na putu za idiokraciju ili idemo prema sve inteligentnijem društvu, pitanje je koje je u svom kratkom i zanimljivom predavanju naslovljenom „Umjetna inteligencija i kognitivne funkcije: poboljšava li nas ili potiče mentalnu lijenost?“ postavila psihologinja Nika Spasić s Odjela za psihijatriju pulske Opće bolnice. Njeni pojednostavljeni modeli, prikazani u sklopu Tjedna mozga, pokazali su da je moguć i jedan i drugi scenarij.

„Ako anuliramo sve negativne efekte AI-a, za 50 godina možemo očekivati da će nam kvocijent inteligencije u prosjeku narasti na 150 te će i dalje nastaviti rasti. Ako, pak, ne anuliramo negativne efekte, za sto ćemo godina, prema mom modelu, doći do kritičnog stanja kada će naš kvocijent inteligencije u prosjeku pasti na 85“, kazala je predavačica.

Istaknula je da se jako zanemaruje učinak koji će umjetna inteligencija imati na ljudski rod, na naše sposobnosti. „Mi smo kognitivni škrtci, skloni smo štednji mentalnog napora. Primjer za to može biti kada kažemo da su svi političari lopovi. Dakle, ne bavimo se analizom svakog političara ponaosob, jer to iziskuje vrijeme, nego skraćujemo postupak i kažemo da su svi lopovi. Stoga se postavlja pitanje hoćemo li, oslanjajući se na umjetnu inteligenciju, postati mentalno lijeni, manje pametni ili suprotno.“

Istina je, prema njenom mišljenju, da su pojedini alati umjetne inteligencije odlični za korištenje u svakodnevnom životu i poslu. „Rasterećuju nas, ne moramo više analizirati ogromne količine podataka već se možemo baviti najsloženijim aktivnostima kao što je interpretacija i davanje preporuka. Umjetna inteligencija automatizira repetitivne zadatke i smanjuje naš zamor. Imamo više energije za druge stvari. Ujedno identificira obrasce koje ljudi često ne vide“, rekla je Spasić. Navela je primjer Googleovog AI-a kojim se može analizirati, piksel po piksel, snimka pluća i usporediti s tisućama drugih snimki, što se pokazalo izuzetno korisnim budući da se tako omogućuje ranija detekcija karcinoma pluća.

Ali nije sve tako bajno u korištenju umjetne inteligencije. Spasić je skrenula pažnju na istraživanje Microsofta i jednog američkog sveučilišta koje je objavljeno ove godine. Njime je obuhvaćeno 319 radnika kompleksnijih zanimanja, koji u svom poslu koriste umjetnu inteligenciju.

„Zaključili su da ljudi koji koriste AI smanjuju kognitivni napor. Skraćuju procese razmišljanja i pritom površnije obrađuju podatke. Nadalje, mijenja se fokus kritičkog razmišljanja pa tako više ne prikupljamo informacije po bazama podataka, već to radi AI, a mi se fokusiramo na ono što je ta inteligencija producirala kao rješenje te se bavimo popravljanjem i nadogradnjom tog rješenja. No, baza nam je ono što nam je AI pružio. Autori istraživanja na kraju sami kažu da ovisnost o AI-u može dovesti do kognitivnog opadanja, pogotovo erozije funkcije rješavanja problema i analitičkog rasuđivanje“, upozorila je Spasić.

Inače, njeno je predavanje bilo tek jedno od četiriju koja su se održala u pulskoj bolnici u sklopu Tjedna mozga. Voditelj Odjela za psihijatriju Ivica Šain govorio je o utjecaju e-cigareta i nikotinskih vrećica na zdravlje. Problem nesanice i opstruktivne sleep apnee predstavile su neurologinje Dolores Janko Labinac i Marijana Radić, dok je tema Deana Giorotta, predstojnika klinike za neurokirurgiju KBC-a Rijeka i profesora na katedri za neurokirurgiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci, bila DBS – duboka mozgovna stimulacija.