Nejasno je kome i čemu služi županijski Centar za razvoj ribarstva i akvakulture

Mnogi projekti, pogotovo oni prekogranične suradnje, u kojima sudjeluje Istarska županija, ali i ustanove čiji je ona osnivač te trgovačka društva u kojima Županija ima većinski udio, često nalikuju na takozvane prazne kalorije - nemaju nikakve nutritivne vrijednosti, već samo debljaju. Kad kažemo debljaju, mislimo na to da se netko s njima sutra može hvaliti da se puno toga odradilo, ali rezultat je u najmanju ruku upitan.

Na posljednjem je aktualnom satu Županijske skupštine vijećnik Slaven Boljun (Možemo) upitao što radi Centar za razvoj ribarstva i akvakulture Istarske županije i pritom rekao: 'Uskoro će biti dvije godine od njegovog otvaranja, a prvu godinu dana uopće nije imao ravnatelja. Otišao sam na web stranicu i pod rubrikom Novosti zadnja vijest je ona o natječaju za ravnatelja. Znači, od veljače 2024. do danas niti jedna jedina novost. Iz razgovora s ribarima iz različitih dijelova Istre saznajem da nitko ne zna ništa o aktivnostima tog Centra.'

Zamjenik pročelnika Graciano Prekalj mu je na to odgovorio da je Centar osnovan na temelju aktivnosti koje su proizašle iz međunarodnog strateškog projekta Argos. 'Očekujemo da će nam ponovo potvrditi projekt i da ćemo nastaviti s aktivnostima, prije svega istraživanjem i utvrđivanjem invazivnih vrsta u Jadranskom moru i kako one utječu na autohtone vrste.'

Malo nas je, priznajemo, zbunilo Prekaljevo isticanje invazivnih vrsta, budući da se to spominje tek kao jedan od razloga osnivanja Centra. No, zato se ističe da je najznačajnija projektna aktivnost Istarske županije kroz Argos uspostava Centra za razvoj ribarstva i akvakulture Istarske županije.

'Osnivanje Centra vođeno je idejom uspostave suradnje između institucija i ribara. Potreba za održivim upravljanjem vrlo osjetljivim područjem, kao što je sjeverni Jadran, bit će osnovna djelatnost centra. U njemu će se kroz EU projekte i Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske provoditi aktivnosti koordinacije svih institucija. Također će se davati potpora lokalnom ribarstvu i akvakulturi s naglaskom na mali priobalni ribolov', navodi se, između ostalog, na mrežnim stranicama Centra.

No, kao što je i Boljun primijetio, taj Centar zasad ne daje ništa mlijeka. Za njega ribari ili uopće ne znaju ili im je, pak, nejasno čime se on bavi. Jedina zaposlena osoba je ravnateljica, a u planu za ovu godinu piše da će biti zaposlen i jedan viši stručni suradnik za pripremu i provedbu projekata, čija će se plaća u cijelosti financirati 'planiranim projektom'. Taj se projekt, kako doznajemo iz plana rada i razvoja Centra za 2025. godinu, naziva Smami, a glavni mu je cilj 'koristiti naprednu tehnologiju nadzora, senzore, pametne plutače i drugu opremu za testiranje, praćenje i procjenu strateški važnih učinaka klimatskih promjena i onečišćenja na mediteransku biološku raznolikost i akvakulturu'.

Sve to dobro zvuči na papiru, ali na javi često ili izostane pojašnjenje što je pojedini projekt donio dobroga u praksi ili nikome nije jasno što je uopće trebao postići. Recimo, među doista brojnim projektima pronašli smo i onaj naziva Itaca ili Inovativni alati za povećanje konkurentnosti i održivosti pelagičkog ribarstva Jadrana, u kojem je, uz talijanskog nositelja, sudjelovala i Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI). Prilično je neobično da agencija takvog naziva sudjeluje u projektu pelagičkog ribarstva.

Zbog svega navedenog stječe se dojam da ti projekti zapravo služe tek kao birokratsko umirivanje savjesti koja uviđa da u stvarnom svijetu često nešto ne štima, ali ne zna što konkretno poduzeti da se stvari poboljšaju. A da ne govorimo o problemu trošenja kadrova na pisanje projekata koji na koncu postaju svrhoviti isključivo sami sebi. S druge strane, netko će reći da se većina njih ionako financira bespovratnim europskim novcem pa nema nikakve štete. No, to je samo djelomično istina, jer je uglavnom riječ o 85-postotnom financiranju iz europskih izvora, dok se ostatak pokriva iz lokalnih proračuna, a valja tu naglasiti i da europska sredstva ne padaju s neba, već u njima i Hrvatska daje svoj financijski obol.

Spomenimo da su Istarska županija, njene ustanove i trgovačka društva samo u razdoblju od 2022. do 2024. sudjelovali u više od sto europskih projekata, što kao nositelji, što kao partneri.