Foto Marmelada od sibirskog limuna podijeljena penzionerima

Kako je rečeno, tako je i učinjeno. Nakon što su minulog listopada radnici Herculanee obrali plodove jedinog stabla sibirskog limuna u Puli, učenici Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu su pod paskom profesora Roberta Perića od ovog gorkog ploda napravili ukusnu marmeladu koja je jučer podijeljena penzionerima u Čitaonici Kluba umirovljenika na Giardinima. Od 15 kilograma limuna 'izašlo' je 200-ak malih staklenki marmelade: istina, u njima se, osim  sibirskog limuna, koji je izuzetno gorak, ali i vrlo aromatičan, nalaze jabuka i dunja pa je ova slastica blagog okusa.

Jedino stablo sibirskog limuna nalazi se u Parku grada Graza, kaže direktor Heruculanee Robi Fuart. Staro je 50-ak, a neki kažu i više godina i nitko ne zna tko ga je i zašto ondje posadio budući da se radi o vrlo gorkim plodovima s puno koštica i malo soka koje neki ipak konzumiraju. Tatjana Mandić Bulić, rukovoditeljica hortikulture u Herculanei, pretpostavlja da je na tom mjestu nekad vjerojatno bio posađen običan limun koji se nije primio, pa je ondje niknuo sibirski, koji je služio kao podloga na koji je običan limun nacijepljen.

„Sibirski limun svake godine lijepo rodi, plodovi se žute u Parku grada Graza. Više sam godina to primjećivao, ali su mi rekli da plod nije iskoristiv. Spojili smo se s Ugostiteljskom školom i kad su  limuni sazreli rekli su nam da donesemo par komada da oni vide kako ih iskoristiti. Nakon par dana su nam javili da postoje recepti i način da se od njih nešto napravi. Tako smo krenuli u akciju branja i kuhari su nam pripremili ove marmelade. Kasnije sam saznao da smo sibirske limune imali u Puli i da su rasli na usponu za Kaštel iznad Portarate, ali su uklonjeni prilikom rekonstrukcije trga. Nekad su u Puli žene brale sibirske limune i koristile ih za rakiju i slastice. Nije mi poznato ima li ga u nekim dvorištima“, rekao je Fuart.

Iako gorak, sibirski limun, kao i svi ostali citrusi, vrlo je zdrav, obiluje vitaminom C te ima antibiotska i antivirusna svojstva, veli Mandić Bulić. Zanimljivo je da ovaj citrus nazivaju i japanskom gorkom narančom jer ustvari ne potječe iz Sibira.

Podjela marmelada dio je šireg Herculaneinog projekta kojim se daje uporabna vrijednost nekim biljkama u pulskim parkovima i na javnim površinama. Prema riječima Mandić Bulić, pulska je komunalna tvrtka izradila mirisne vrećice s lavandom s javnih površina, a u suradnji s jednom privatnom tvrtkom proizveli su i eterično ulje, hidrolat i balzam za tijelo od lavande. Herculanea već 15-ak godina surađuje s Centrom za rehabilitaciju Gregovica, čiji su štićenici punili vrećice lavandom, a u suradnji s Dnevnim centrom za rehabilitaciju Veruda osmišljene su naljepnice za teglice marmelade. Autor crteža je korisnik Centra Davor Tanković. Isti crtež nalazi se i na Herculaneinom kalendaru za 2025. godinu.

Svi ti proizvodi dijele se u sklopu edukativnih akcija Herculanee, kojima nastoje pokriti sve dobne skupine, od vrtićaraca, preko srednjoškolaca do umirovljenika.

Tako je i danas podjeli marmelada prethodilo predavanje o pulskom komunalnom poduzeću koje se bavi prikupljanjem otpada i održavanjem gradskih javnih površina. Igor Mrkić, rukovoditelj čistoće u pulskom komunalcu educirao je umirovljenike o načinu selektiranja otpada, o tome što je biootpad i gdje se odlaže. Lani je krenula podjela smeđih kanti za biootpad, trenutno su podijeljene na području općine Fažana i u Mjesnom odboru Šijana, a priču će širiti i na druge dijelove grada, pa i na Kaštanjeru, odgovorio je Mrkić na pitanje kad će spremnici biti postavljeni na Kaštanjeru. Mandić Bulić je kazala da su mnoge javne površine u vlasništvu države, pogotovo one na Verudi i Stoji, pa je ponekad teško shvatiti zašto Herculanea neke kosi, a druge ne. Uputila je građane da se za veće probleme na javnim površinama u vlasništvu države, poput uklanjanja nakrivljenih stabala ili pojave većeg broja glodavaca obrate nadležnom mjesnom odboru koji će problem riješiti u sklopu malih komunalnih akcija.

Herculaneinu akcije pohvalio je Puljanin Špiro Dmitrović koji, kaže, i sam, kao član KRUPP-a, sudjeluje u prikupljanju otpada na javnim površinama pa je tako u Šijanskoj šumi u zadnjoj akciji prikupio tri vreće smeća.

"Odlično je ovo predavanje, treba se češće organizirati, i po mjesnim odborima", kaže Dmitrović koji uredno selektira otpad, a od onog biološkog, veli, izrađuje kompost.

Galerija (6)