Cambraiska liga: sjeverna Istra bila je jedno od bojišta davnog međunarodnog oružanog sukoba
Dana 17. prosinca 2024., Ivan Jurković, profesor medievist s pulskog sveučilišta, održao je predavanje pod naslovom "Crne legende o Krsti Frankapanu nastale za Rata Cambraiske lige". Krsto (Kristofor) Frankapan (1482. – 1527.), sin glasovitog Bernardina iz znamenite hrvatske velikaške obitelji, ratovao je u službi habsburškog cara Maksimilijana I. protiv Mletačke Republike (Venecije) tijekom Rata Cambraiske lige početkom 16. stoljeća. Jurković je onodobne zapise o navodnim zločinima Krste Frankapana smjestio u kontekst diplomatske propagande toga doba. Naime, i tada se ratovalo svim mogućim sredstvima.
Ovaj „renesansni“ rat započeo je habsburški vladar Maksimilijan I. 1508. godine. Uvrijeđen što mu Venecija nije dopustila prolazak kroz svoje područje do Rima, gdje ga je papa trebao okruniti za cara, Maksimilijan je taj događaj iskoristio kao povod za pokretanje oružanog poduhvata kojim je namjeravao zauvijek izbrisati Mletačku Republiku s karte Europe. Suprotno Maksimilijanovim očekivanjima, Venecija je pružila snažan otpor i čak izvršila protuudar na habsburška područja, uključujući grad Trst.
Unatoč tome, papa Julije II. (Giuliano della Rovere) pridružio se Maksimilijanu i okupio savez s Francuskom i Španjolskom. U francuskom gradu Cambraiu dogovoren je zajednički napad na Mletačku Republiku. Rat se uskoro zakomplicirao i proširio, uključivši gotovo sve veće europske sile toga vremena. Sukob je trajao do 1516. godine, no ratovi na talijanskom poluotoku nastavili su se sve do sredine 16. stoljeća. Važno je istaknuti da se ovaj "unutareuropski" sukob odvijao unatoč prijetnji širenja Osmanskog Carstva, posebno na hrvatskim prostorima.
Zbog položaja mletačkih i habsburških posjeda, dijelovi Istre postali su bojišnica ovoga regionalnog sukoba. Povjesničar Slaven Bertoša, autor natuknice o Ratu Cambraiske lige za Istarsku enciklopediju, navodi kako je mletački protuudar 1508. godine rezultirao zauzimanjem Trsta, Gorice, Rijeke i Pazina – sjedišta Pazinske knežije, koju su Habsburgovci držali još od 14. stoljeća.
Međutim, kada su snage Lige počele pritiskati Veneciju, Republika Sv. Marka izgubila je te položaje, kao i mjesta i utvrde koje je držala prije rata. Među njima su bili Devin (Duino), Podgrad i Rašpor – ključna utvrda na Ćićariji. Iz Rašpora je djelovao Rašporski kapetan, jedan od najvažnijih autoriteta mletačke Istre.
Žestoki sukobi zabilježeni su 1510. i 1511. godine u okolici Trsta, Kopra, Buzeta i Rašpora. Krsto Frankapan koristio je taktiku spaljene zemlje, uništavajući poljoprivredna dobra u tim krajevima. Dodatne nevolje donijela je epidemija kuge koja je poharala područje tijekom istih godina.
U posljednjim etapama rata, Venecija je povratila dio svojih posjeda u Furlaniji i Istri. Međutim, nakon rušenja rašporskog kaštela, administracija Rašporskog kapetana trajno je preseljena u Buzet. Nestabilnost i tenzije na mletačko-habsburškoj granici zadržale su se još desetljećima. Istru će novi sukob između Venecije i Habsburgovaca ponovno pogoditi stoljeće kasnije, tijekom poznatog Uskočkog rata (1615. – 1618.).